BIT online BIT online
BIT online
marketing
BusTicket4.me
15. nov 2009.
Informaconim sistemom protiv krize
Branimir Bukilić, Izvršni Direktor MG Soft-a
Nije zahvalno baviti se razvojem informacionih sistemima u Crnoj Gori u eri globalizacije. Ako gledamo situaciju u regionu, a dijelom i kod nas, dosta kompanija se preorjentisalo sa razvoja sopstvenih rješenja na implementaciju svetski poznatih rješenja. Shodno tome dolazimo do zaključka da je težak put do uspjeha i stvaranja prepoznatljivog imena u softverskoj industriji. Međutim i kod nas postoje kompanije koje posjeduju i znanje i reference na ovom polju pa vam ovom prilikom predstavljamo jednu od njih – MG SOFT iz Podgorice.
 
BIT: Softverske kompanije su velika nepoznanica u Crnoj Gori. Možete li ukratko predstaviti MG Soft?
MG-Soft je osnovan 1996. kao preduzeće za informatički inženjering. Oracle Partner je od 1998., a bavi se projektovanjem, razvojem, implementaciom, održavanjem informacionih sistema. Preduzeće zapošljava visokokvalifikovani tim stručnjaka raznih profila koji su angažovani u svim segmentima razvojnog i implementacionog procesa aplikativnih i sistemskih rješenja. Naš tim je fokusiran na razvoj aplikativnih paketa korišćenjem najsavremenije Oracle tehnologije - Oracle baze i Oracle razvojnih alata. Glavni biznis MG SOFT-a može se podijeliti u sva podjednako važna segmenta:
 
Izrada aplikativnog softvera
  • poslovni informacioni sistem opšteg tipa za preduzeća i ustanove,
  • softver po narudžbi,
  • održavanje softvera.
 
Inženjering poslovi
  • izrada studija informacionih sistema
  • izrada idejnih, glavnih i izvedbenih projekata IS
  • izrada aplikativnog softvera za projektovani sistem
  • analiza prirode poslovanja preduzeća i sagalsno seriji standard ISO 9000/2000
  • kreiranje odgovarajuće dokumentacije, definisanje poslovnih postupaka
  • protok dokumentacije i informacija
  • obuka kadrova za uspješnu implementaciju informacionog sistema po svim osnovama
  • primjena aplikativnog softvera i ostalih pomoćnih alata i softvera
  • implementacija i održavanje kompletnih projekata
  • Nabavka, distribucija i instalacija sistemskog softvera, baza, razvojnih i alata za projektovanje
  • Nabavka, montaža i održavanje računarske i komunikacione opreme
 
MG SOFT je u Crnoj Gori, a i šire, poznat po uspješnim projektima u oblasti zdravstva. Projekti koje smo radili u zdravstvu Crne Gore su IS Fonda za zdravstvo CG, IS-a JU Apotekarska ustanova CG, IS-a primarne zdravstvene zaštite, aplikacije za stomatologe, IS Agencije za lijekove, a u   toku je implementacija bolničkog IS-a u šest crnogorkih opštih bolnica. Pored projekata u zdravstvu MG SOFT je uspješno odradio mnogo projekata za privredu Crne Gore kao na primjer implementacija MG BIZNIS-a (ERP) u mnogim crnogorskim kompanijama (Zetatrans, Aerodromi CG, Daido metal Kotor, HTP Primorje, sl.), izrada namjesnkih aplikacija za autobuske stanice (Intours PG, Mercur Budva, Autoboka Kotor, Autobuska Nikšić, Autobuska Pljevlja, Autobuska Mojkovac), izrada namjenskih aplikacija za servis i prodaju vozila (Renault Alliance, Office centar – Citroen servis, MP Auto - BMW) i druge.
 
MG SOFT posjeduje resurse koji nam omogućavaju da preduzećima ponudimo informacioni sistem po modelu „ključ u ruke“ što podrazumijeva izradu projekta IS-a, izradu računarske mreže, nabavku i konfiguraciju računarske opreme i na kraju razvoj ili implementaciju postojećih softverskih rješenja.
 
BIT:  Pošto je kriza kod nas došla sa zakašnjenjem, znači da će se kasnije i završiti. Koliko dobar informacioni sistem može pomoći kompanijama u prevazilaženju kriznog perioda?
 
Ne bih ulazio u analize krize niti njenog trajanja. Ostaviću to ekonomiskim analitičarima koji će svakako dati bolje tumačenje. Ipak, u mojim razmišljanjima osvrnuću se na logičke aspekte koji ukazuju da kvalitetan IS može značajno doprinijeti preduzećima da ne zapadnu u krizu, ili ako su već u njoj da lakše izađu. Zašto tako mislim? Na žalost, u većini slučajeva u Crnoj Gori se na uvođenje IS-a gleda sa potpuno pogrešne strane. Preduzetnici ih vide kao računovodstvene programe koji knjigovođama omogućavaju da rade nešto brže svoj posao. Iz tog razloga oni ih doživljavaju kao trošak. Uvođenje informacionog sistema ne može biti trošak nego investicija. Razlika između troška i investicije svima nam je jasna – trošak je nepovratni odliv sredstava, a investicija je odliv sredstava u cilju povećanja profita nakon određenog perioda. Kako IS može da doprinese povećanju profita kompanijama?
 
Poenta je u sljedećem – prava informacija u odgovarajuće vrijeme! Informacioni sistem najviše treba da služi menadžmentu kompanija i institucija radi dobijanja pravih informacija na osnovu kojih oni mogu da planiraju. Sve ono što prethodi dobrim informacijama, gledajući na poslovne procese koji su ih generisali, implementacijom IS-a je poboljšano. Sa informacionim sistemom magacioner vrlo brzo prima I kontroliše primljenu robu koristeći barkod čitače, na osnovu tog komercijalista automatizovano pravi prijemnu kalkulaciju, lager se automatski formira i dostupan je svima, komercijala lakše pravi račune i ima evidenciju o saldu komintenata u trenutku kada im je to potrebno, u računovodstvu se automatski knjiže ulazne i izlazne fakture i sl. Kada pogledamo jedan ovakav primjer lako se vidi da se implementacijom  kvalitetnog integralnog IS-a značajno poboljšavaju svi poslovni procesi unutar kompanije ili ustanove, a kao rezultat svega toga menadžeri dobijaju informacije o količini proizvodnje ili prodaje određenog artikla, ko su to kupci koji kupuju taj artikal, kojim danima se najbolje prodaje određeni artikal, ko su najbolji prodavci, koliki profit je ostvaren na predmetnom artiklu u određenom periodu i sl. Sa ovim informacijama menadžeri bi mogli da odrede koji artikal da se forsira a od kojeg da se odustane, kojim danima da se uvede akcijski popust kako bi se poboljšala prodaja, koji zaposleni donosi profit a koji ne i da na pravi način jednostavno riješe još dosta pitanja sa kojim se srijeću svaki dan. Sve ovo doprinosi boljoj organizaciji, boljem investiranju, boljoj racionalizaciji resursa i sl. Mislim da će Vaši čitaoci iz ovoga moći da izvuku zaključak zašto se korišćenje informacionih tehnologija u poslovanju ni u kom slučaju ne može smatrati troškom i na koji način sve ovo što je pomenuto utiče na poziciju preduzeća u krizi.
 
BIT:  Pomenuli ste pojam „integralni IS“. Možete li ga pojasniti našim čitaocima?
 
Informacionim sistemom se može nazvati i recimo aplikacija za veleprodaju. To se može nazvati IS-om jer se iz te aplikacije mogu dobiti različite informacije kao na primjer, koliko komada je prodato od određenog artikla, koja je bila zarada u određenom vremenskom periodu, koji je kupac najviše kupovao i sl. Ipak to su djelimične informacije zato što se dobijaju samo iz jednog dijela sistema. Da li je kupac koji je najviše kupovao u stvari i najbolji kupac? To ne možemo znati ako nemamo integraciju između aplikacije za veledrogeriju i aplikacije za praćenje finansija. U aplikaciji za praćenje finansija imamo evidenciju uplata (može i automatizovano iz izvoda), ako to ukrstimo sa prodajom dobićemo na primjer informaciju da je kupac koji je najviše kupovao najlošiji platiša i to ga odmah miče sa pozicije najboljeg kupca. Najbolji kupac je onaj koji dosta kupuje a i uredno palća. Integracijom između ova dva sistema dobili smo tačniju intormaciju. Integralni IS podrazumijeva i to da nema duplog unošenja podataka u sistem. Ako opet pomatramo primjer veleprodaje ulazna faktura koja je u aplikaciji za veleprodaju unešena kao prijemnica artikala može automatski biti preslikana u modul za finansijsko poslovanje i pripremljena za knjiženje. Sa ovim se postiže ne samo to da se izbjegava duplo unošenje istih podataka već se i značajno smanjuje mogućnost potkradanje greške koja se kasnije vrlo teško detektuje, a još teže i otklanja.
 


 
BIT:  Da li u Crnoj Gori postoji problem sa kadrovima koji su potrebni softverskim kompanijama?
 
U zadnje vrijeme ovo pitanje postaje sve popularnije u informatičkim krugovima. Pitanje je usmjereno ka novim kadrovima koji dolaze sa fakulteta. Na IT tržištu rada generalno postoji mišljenje da kadrovi koji dolaze sa fakulteta nemaju dovoljan nivo znanja koji očekuju IT kompanije. Kada malo bolje razmislimo o svemu tome pitanje je šta to IT kompanije očekuju od novih kadrova. Dobar kandidat za posao programera u MG SOFT-u bi bio onaj ko je na fakultetu stekao osnovna znanja iz relacionih baza podataka i viših programskih jezika, a odličan onaj ko se još pored fakultetskog znanja interesovao za zanimanje kojim želi da se bavi. IT preduzeća ne mogu očekivati da kao pripravnika zaposle nekoga ko već ima OCP, CCNA ili MCP sertifikat. Pa čak i da neko stekne jedan od pomenutih sertifikata on mora biti potkrijepljen sa iskustvom da bi nešto u praksi značio. Na fakultetima studenti dolaze u dodir sa širim znanjima iz IT-a koja bi trebalo tokom studija da se kanališu u određene profile. Po mom mišljenju tu može da bude najveći problem, a to je da sa fakulteta dolaze novi kadrovi koji nisu uže profilisani za određene oblasti. Još jedna zamjerka fakultetima (a ne studentima) jeste što na fakultetima obično ne postoje programi koji bi studentima omogućili da provedu neko vrijeme u IT kompanijama kako bi stekli prestavu o tome šta ih čeka nakon fakulteta. Primjećujem da se u posljednje vrijeme Fakultet za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran pomalo izdvaja po ovim pitanjima. Evo već drugu godinu za redom sa zadovoljstvom smo prihvatili studente koji su došli sa preporukom fakulteta za IT. Proveli su kod nas dvije sedmice i vjerujem stekli dojam o tome koji su nam profili zaposlenih potrebni i šta će se sve od njih očekivati kad počnu da rade. 
 
BIT:  Projekat ili projekti kompanije koji bi izdvojili?
 
MG SOFT je uspješno uradio veliki broj projekata što za državnu upravu što za privredu. Veoma je teško izdvojiti neki od projekata jer su svi oni na svoj način specifični. Ovom prilikom izdvojio bih projekte koji su urađeni za zdravsvo Crne Gore. U prethodnim pitanjima pobrojao sam koji su to projekti završeni a koji su aktuelni, a ovom prilikom bih poentu dao na međusobnoj integraciji svih nabrojanih projekata u jedinstveni >>Integralni zdravstveni Informacioni sistem<<. Ovaj naziv je još uvijek jedna ideja čiji obrisi su I sada prepoznatljivi, ali je svakako ono čemu se teži. Sada imamo jedinstvenu bazu osiguranika za sve sisteme, elektronski recept koji doctor propiše pacijentima vidljiv je u apotekama koje su u sistemu, sve usluge koje se izvrše u domovima zdravlja automatski ulaze u elektronsku fakturu koja je vidljiva u sistemu Fonda za zdravstvo, i još dosta drugih integracija. Pored informacionih sistema u zdravstvu izdvojio bih i novi projekat koji pokrećemo. S obzirom da se MG SOFT još prije deset godina orjentisao na razvoj aplikacija zasnovanih na troslojnoj arhitekturi u mogućnosti smo da maksimalno iskoristimo sve prednosti internet tehnologija i da malim preduzećima učinimo dostupan kvalitetan IS. U pitanju je iznajmljivanje poslovnih aplikacija iz različitih oblasti poslovanja. Prvo ćemo krenuti sa iznajmljivanjem aplikacije za apotekarsko poslovanje, a kasnije ćemo sistem proširiti i sa ostalim poslovnim aplikacijama (finansijsko poslovanje, upravljanje kadrovima, obračun zarada, osnovna sredstva, trgovina i sl.). Čitav projekat je zamišljen tako da je MG SOFT obezbijedio moćnu hardversku platformu na kojoj su hostovane aplikacije. Obezbijeđen je visok stepen sigurnosti podataka. Dakle korisnici su pošteđeni ulaganja u skupu opremu, angažovanja specijalizovanih preduzeća na konfiguraciji iste, zapošljavanja IT personala, a sve što im je potrebno da obezbijede jeste broadband internet konekcija. MG SOFT stručni tim stoji korisnicima uvijek na raspolaganju za stručne konsultacije, svi eventualni problemi korisnika se vrlo brzo otklanjaju s obzirom da se system fizički nalazi u našim prostorijama. Preduzeća će plaćati mjesečni paušal za korišćenje aplikacija koji će se određivati na osnovu broja korisnika sistema koji će sigurno biti veoma prihvatljiv za njihov budžet. Predlažem da o ovom detaljnije popričamo u nekom od narednih brojeva.
 
BIT:  Brojne kompleksne, a i one jednostavnije softverske projekte u državnoj administraciji rade kompanije iz okruženja. Postoji li realno objašnjenje ili jednostavno još nismo došli do tog nivoa da imamo sopstveni potencijal?
 
Da, svjedoci smo toga da dosta softverskih projekata rade kompanije sa sjedištem u drugim državama. Kada je ova tema u pitanju kao predstavnik domaće kompanije sigurno sam pristrasan, ali kao građanin Crne Gore pomalo me boli kada moramo da uvozimo i znanje. Mislim da u Crnoj Gori i sada postoji dosta znanja da i sami možemo odraditi čak I velike projekte. Ako jedna lokalna kompanija nije sposobna da sama preuzme odgovornost za neke velike projekte onda se može napraviti pozitivna atmosfera da se formiraju lokalni konzorcijumi koji će to moći. Smatram da bi Vlada, to jest resorno ministarstvo moglo učestvovati u stvaranju te pozitivne atmosfere jer je svima u interesu da investicije za te projekte ostanu u granicama Crne Gore. Jeste da se ovi stavovi kose sa načelima liberalnog kapitalizma i otvorenog tržišta ali smo svi svjedoci da su ta načela u krizi prekršena i u zemljama u kojima su nastala, pa što se ne bi „pomalo“ prekršila i kod nas. Pored kontrole nad domaćim projektima, smatram da se treba poraditi I na izvozno orjentisanoj atmosferi. To svakako nije lako ali mislim da imamo potencijala.
 
 
Intervju vodio: Zoran Jelić, Glavni urednik, ICT magazin BIT
 
Čikom - informatički inženjering

Ubuntu zajednice Crne Gore
marketing
Dostava hrane iz podgoričkih restorana - online naručivanje
marketing
 
   
All rights reserved | © copyright 2004 - 2011 | Powered by InfoBit